Posljednjih tjedana se u javnosti sve češće spominje mogućnost i najava velikog broja tužbi djelatnika javnih i državnih službi s osnovice rasta plaće za 6% godišnje temeljem Sporazuma o visini osnovice za izračun plaće, te smo stoga odlučili u ovom blogu detaljnije obraditi ovu temu.
Sindikati javnih i državnih službi su 2006. godine s Vladom Republike Hrvatske sklopili Sporazum o visini osnovice za izračun plaće iz kojeg je proizlazilo da će osnovica za izračun plaća rasti za 6% godišnje u 2007., 2008. i 2009. godini. Nakon toga, tijekom 2009. godine sklopljen je dodatak sporazuma između sindikata i Vlade Republike Hrvatske kojim je utvrđeno da plaće državnih službenika i namještenika vrate na razinu prije 1. siječnja 2009. godine (prije uvećanja od 6% za 2009. godinu), i to iz razloga duboke recesije hrvatskog i europskog gospodarskog prostora. No, istim dodatkom sporazuma je također utvrđeno da će osnovica rasti za 6 % kad se za to ispune uvjeti, odnosno kad BDP bude rastao za 2% ili više od dva uzastopna tromjesečja, a što se je u konačnici i dogodilo u 2016. godini. Ispunjenje navedenog uvjeta u 2016. godini, predviđenog dodatkom sporazumu iz 2009. godine, predstavlja osnovicu za tužbe djelatnika javnih i državnih službi za isplatu razlike u plaći od 6% za razdoblje od prosinca 2015. godine pa do kraja 2016. godine.
Naime, budući da je BDP tijekom 2015. godine rastao za 2%, uvjeti za rast osnovice ispunjeni su u studenom 2015. godine, što dakle znači da bi osnovica trebala rasti od prosinca 2015. godine s osnovice od 5.108,84 kn na uvećanu osnovicu od 5.415,37 kn. Budući da u državnim i javnim službama nije povećana osnovica kada su se za to ispunili uvjeti, proizlazi da je svim zaposlenicima državnih i javnih službi za navedeno razdoblje osnovica trebala biti 5.415,37 kn, a ne 5.108,84 kn kako se obračunavala u navedenom razdoblju.
U proteklom razdoblju više je sindikata državnih i javnih službi pokretalo tužbe kojim se tražila isplata razlike u 2016. godini jer se osnovica nije uvećala za 6% sukladno Sporazumu. Republika Hrvatska je te tužbe sporila argumentirajući da je rast BDP-a bio 1,9998%, a ne najmanje 2%, no u konačnici se praksa prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova ustalila na način da su tužbe bile prihvaćene u korist djelatnika javne i državne službe. No, bitno je napomenuti kako u ovom trenutku Vrhovni sud Republike Hrvatske nije zauzeo obvezujući pravni stav u odnosu na pravna i činjenična pitanja koja proizlaze iz ovih sporova, te je i dalje moguće pojavljivanje različite prakse uslijed revizijske odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Do sada donesene presude odnose se na zaposlene u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, znanosti i visokom obrazovanju, socijalnoj skrbi, zdravstvu, kulturi i policiji.
Djelatnici javnih i državnih službi koji se odluče na pokretanje ovog postupka trebaju od poslodavca pribaviti ugovor o radu, rješenje o plaći (platne liste za svih 14 mjeseci) te izračun razlike plaće. Budući da se radi o radnom sporu, službenici kao tužitelji će biti oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi, a rok za podnošenje tužbe ističe s danom 31.12.2020. godine.
Ukoliko želite saznati više o navedenoj temi, slobodno nam se obratite na info@zba.hr
コメント